Nada Landeka: I virtualno zlostavljanje boli |

I virtualno zlostavljanje boli |

I virtualno zlostavljanje boli

 Svjedoci smo sve češćeg virtualnog zlostavljanja. Pojedinci su izgubili mjerilo društvenog ponašanja i uobičajne moralne norme koje bi trebale biti nužne pri korištenju interneta. Internet nije i ne može biti sredstvo osobnih osveta, iživljavanja, vrijeđanja, ne smije biti ispušni ventil za brojne nezadovoljnike. Takvo ponašanje podjednako ubija poput najjačeg oružja. Nema razlike između “tihog ubojstva” ili ubojstva oružjem.  Smrt je uvijek jednako teška i počinitelj za istu mora odgovorati, kao i za  nanošenje teškog oštećenja tjelesnih organa i psihe uslijed dugotrajnog virtualnog zlostavljanja.   Da li će zlostavljani u konačnici dignuti ruku na sebe, ili teško oboljeti što dovodi u konačnici do smrti, ili biti ubijen – posljedice su jednako teško a zlostavljač postaje  – ubojica.

Visoki tlak uzrokovan stresom, uznemiravanjem i virtualnim zlostavljanjem

Virtualno zlostavljanje je svako namjerno, ponavljano i agresivno ponašanje pojedinca ili skupine ljudi uporabom informatičkih/ili telekomunikacijskih  sredstava, čija je namjera oštećivanje ili zlostavljanje drugih.

Definicija američkog “National Crime Prevention Councila”  o virtualnom zlostavljanju glasi “kad se Internet, mobiteli,  ili drugi uređaji rabe za postavljanje tekstova ili slika namijenjenih vrijeđanju ili uznemiravanju druge osobe.” 

Drugi istraživači to ponešto drugačije formuliraju, ali je značenje isto.

Virtualno zlostavljanje može biti tako jednostavno poput nastavljanja slanja e-pošte  (e-mailova) nekome tko je rekao da ne želi više kontakt s pošiljateljem, ali ono može također uključivati prijetnje, seksualne primjedbe, pogrdne nazive (govor mržnje)  grupno napadanje žrtava njihovim ismijavanjem na forumima, pisanje lažnih tvrdnji kao činjenica s ciljem ponižavanja.

Virtualni zlostavljači mogu otkriti žrtvine osobne podatke (npr. pravo ime, adresu, ili radno mjesto/školu) na web stranicama ili forumima, mogu ih lažno predstavljati s ciljem objavljivanja materijala u žrtvino ime koji ih izvrgava ruglu, kleveće ili ismijava. Neki zlostavljači mogu slati prijeteće i vrijeđajuće e-mailove i instantne poruke žrtvama, dok drugi objavljuju tračeve ili glasine i potiču ostale na mržnju i grupno zlostavljanje žrtve.

Iako je pojava seksualnih primjedbi i prijetnji ponekad prisutna kod virtualnog zlostavljanja, ono nije isto što i seksualno zlostavljanje i ne uključuje nužno seksualno zlostavljanje.

Prevencija u Hrvatskoj

Sve veća osviještenost, uvođenje novih Zakona i Pravilnika kojim se regulira ponašanje na Internetu te odgovornost počinitelja za zlouporabu dovodi i do sankcioniranja zlostavljača.  U Hrvatskoj je  UNICEF  organizirao s udrugom Hrabri telefon kampanju “Prekini lanac” za sprječavanje zlostavljanja putem mobitela  i Interneta. Dana 29. svibnja 2009. u Zagrebu Ravnateljstvo policije organiziralo je konferenciju o sigurnosti djece na internetu, potaknuto željom za boljim suradnjom i koordiniranim djelovanjem svih institucija i organizacija koje mogu pridonijeti boljoj zaštiti djece od zlostavljanja putem interneta i mobitela. U Hrvatskoj je oformljen i Odjel za borbu protiv internetskog zlostavljanja koji lagano prati europske zakone i propise što se tiče zaštite korisnika interneta, kojima internet služi za poslovne aktivnosti, širenje kvalitetnih informacija, druženje, a ne za zlostavljanje. Nasilnike treba odmah prijaviti, i nikako se ne bojati, niti ignorirati takvo ponašanje jer sve što se ignorira – buja, pa tako i zlo koje jednom krene putem virtualnih mreža koje mogu i znaju biti itekako korisne.

hazud.hr